Whiskey and spirits blog

Eimverk, skriveni dragulj s Islanda

Eimverk, skriveni dragulj s Islanda

Nije zeleni dijamant, nije ni dragulj s Nila, ali obzirom na iznenađujuću kvalitetu produkata ove mlade craft destilerije biti ću toliko slobodan i reći da je ovo jedan istinski skriveni dragulj zemlje vatre i leda. Za početak će nam o samoj destileriji i ovoj industriji na Islandu više reći master distiller Eimverk destilerije, Egill Thorkelsson:

 

with_egill_expo-300x223 Eimverk, skriveni dragulj s IslandaPozdrav Egill, hvala ti za ovaj intervju. Možeš li se ukratko predstaviti našim čitateljima?

  • Moje ime je Egill, imam 27 godina, studirao sam arhitekturu i sada sam glavni destilater (master distiller) Eimverk destilerije.

Postoji li na Islandu tradicija destilacije alkoholnih pića? Ako da, koje je islandsko nacionalno piće? Kako se radi?

  • Na Islandu postoji tradicija destilacije alkoholnih pića, međutim prilično je kratka i još uvijek je to neispričana priča.

Radili smo pivo, medovinu i ostala pića bazirana na žitaricama još od oko 1000. godine, od doba kada su se Vikinzi ovdje naselili, međutim jaka alkoholna pića se nisu počela destilirati sve do 20. stoljeća kada su ljekarne uz glavnu djelatnost usput destilirale i alkohol u svojim kotlovima. Bazu za destilat su dobivali od pekara koji su obično u svojim pekarama kuhali pivo „radi očuvanja kvasca“, no neslužbeno su jednostavno kuhali pivo za sebe i svoje prijatelje.

Postoje li danas na islandu craft, odnosno zanatski pogoni za proizvodnju bilo kakvih pića (piva, vina, jakih alkoholnih pića)? Ako da, kako je sve to krenulo?

  • Craft (zanatsko) pivarstvo se ubrzano razvija na Islandu kao i na mnogim drugim mjestima na svijetu. Pivarska craft scena je ovdje krenula 2006. godine otvorenjem prve mikro pivovare, no pravi procvat se dogodio prije par godina kada je veliki broj novih igrača stupio na scenu.

Craft (zanatsko) destilaterstvo je ovdje na Islandu tek u povojima, a jedan od razloga je i to što smo ječam počeli uspješno uzgajati samo u zadnjih 20-ak godina. Eimverk destilerija je prva na Islandu počela destilirati jaka alkoholna pića koristeći lokalne sastojke i u tome vidimo veliki potencijal da Island postane veliki igrač u whisky industriji.

Zašto si se odlučio pokrenuti destileriju?

  • Pokrenuti whisky destileriju je životna obveza, istovremeno i izazovno i izuzetno zahvalno ako se odradi kako treba.

Destilacija, pivarstvo i vinarstvo su mi uvijek bili hobi, polje interesa za mene, moju braću i mog oca. Stvaranje Eimverk destilerije je u početku bila jedna luda ideja na koju smo došli 2009. godine dok smo promatrali polja ječma na našem imanju. Od tada smo odradili stotine testova, eksperimenata i iteracija da stvorimo vrhunsko piće koristeći islandski ječam i islandske sastojke.

U ovom trenutku na tržištu imamo Floki Young Malt, Vor Premium Gin i Viti Icelandic Aquavite.

DistillingUnit07 Eimverk, skriveni dragulj s Islanda

 

Koliko si općenito znao o destilaciji i industriji jakih alkoholnih pića prije osnivanja vlastite destilerije? Ako nisi posjedovao ta znanja o destilaciji, kako si naučio?

  • Kao što sam i ranije spomenuo, počeli smo od osnovne suštine kako se radi whisky i tako učili radeći stotine eksperimenata i testova s islandskim ječmom, ali ujedno i učeći iz drugih izvora kako bi unaprijedili svoj proces. U proizvodnji whisky-ja vjerojatno ne postoji bolji učitelj od iskustva, a cilj da napravimo malo bolji whisky svaki put kada bismo pokrenuli kotao nam je zauzvrat dao zbilja odlično piće.

Jesi destileriju pokrenuo sam ili je to bio timski projekt? Ako je bilo tako, kako ste podijelili uloge; jedan je odličan destilater, drugi dobar u marketingu, itd?

  • Eimverk je obiteljski posao i ekipa koju smo posložili posjeduje i dubinu i širinu znanja u mnogim poljima. Raditi odličan whisky je mnogo više od samog pokretanja kotla, tu su tisuće stvari koje su morale biti odrađene kako treba da bismo dobili Floki.

Mnogo je uloga treba popuniti i mi smo se specijalizirali na poljima gdje je naša osobna ekspertiza najviše dolazila do izražaja; marketing, dizajn proizvoda, plan procesa, destilacija, proizvodnja, itd.

Koliko je trebalo vremena da se sve isplanira, posloži poslovni plan, izrade financijske kalkulacije, itd.?

  • Mi ustvari nikada nismo niti prestali planirati, naš izvorni poslovni plan je evoluirao kroz godine, jer je uvijek postojala potreba da se napravi periodična reevaluacija. Kroz naš put, eksperimentiranje, brainstorming i konstanti napredak su bili od velikog značaja. Samom stvaranju vrhunskog proizvoda smo pristupili potpuno posvećeno i s velikom pažnjom, nismo htjeli napraviti samo prosječan islandski „Scotch“, već vrhunski islandski whisky.

Naša prva, eksperimentalna boca je ugledala svijetlo dana 2009. godine, otprilike tjedan dana nakon što je rođena ideja, no tek smo u Svibnju 2014. godine stavili na tržište svoj prvi proizvod; Vor – Icelandic Premium Gin

Kako ste odabrali lokaciju za destileriju?

  • Pregledali smo nekoliko različitih lokacija za našu destileriju i na kraju smo završili na lokaciji koja nam se činila najpogodnija. Blizu je, bilo je dovoljno mjesta za naše eksperimentiranje i širenje, jednostavno nam je odgovaralo. Vjerojatno će nam treba veći pogon za koju godinu, no za sada nam savršeno odgovara.
Pročitajte još i  Dobrodošli u Cedar Ridge Distillery!

Iz kojih izvora nabavljate sirovine? (lokalni poljoprivrednici, vlastita proizvodnja?)

Većinu sastojaka nabavljamo od lokalnih poljoprivrednika, ali sve više i više sami uzgajamo sirovine na našem imanju.

Kako ste profilirali Vaša pića? Koliko ste recepata iskušali za Vor gin dok niste došli do onog pravog i po čemu je tako poseban?

  • U našim pićima smo htjeli očuvati aromu islandskog ječma, te također pružiti ljudima zaista autentičan islandski proizvod, gdje bi kroz čašu uspjeli okusiti dio islandske prirode.

Vor gin je rađen na bazi ječma, dvostruko destiliranoj, te sa dodacima islandskih biljaka koje rastu ovdje bar stotinu godinu. Prošli smo desetke eksperimenata dok nismo pogodili recept.

20140515_VorPressPhotos_0170 Eimverk, skriveni dragulj s Islanda

 

Moram priznati, i Vor i Floki su stvarno nevjerojatni. Kako ste u Floki Young Maltu postigli takvu dubinu u samo godinu dana odležavanja?

  • Hvala, za whisky uvijek kažem da je više stvar sazrijevanja nego odležavanja, a young malt (mladi malt) može biti bolji i od 18 godina starog single malta, sve ovisi o procesu, uvjetima u kojima sazrijeva i naravno od osobe koja ga pije.

Sa Flóki Young Maltom dobivamo mladi veoma aromatičan mladi whisky direktno iz kotla, dakle krećemo u startu sa destilatom visoke kvalitete prije nego dospije u bačve. Onda koristimo nove bačve od američkog hrasta, gdje whisky dobiva puno više iz bačvi u kraćem vremenskom razmaku, slično onome što dobiju u Americi kod sazrijevanja bourbona.

Kakve bačve koristite za sazrijevanje single malta? Postoje li nešto posebno u islandskoj klimi da pozitivno utječe na sazrijevanje whisky-ja?

  • Mi zapravo stvaramo vlastite zalihe korištenih bačvi od američkog hrasta. Činimo to sazrijevanjem Flóki Young Malta godinu dana u novim spaljenim bačvama od američkog hrasta. Floki preuzme većinu jakih aroma iz bačve i ostanu nam bačve koje su spremne za sporije sazrijevanja našeg Single Malta u narednih tri ili više godina.

Klima je ovdje na Islandu prilično slična onoj u Škotskoj u vrijeme kada su počeli raditi whisky. Nema previše razlika u prosječnoj temperaturi, kreće se između -5°C i 15°C tijekom 90% godine. Dosta često kiši, pa je relativna vlažnost zraka vani uvijek visoka, stoga dobijemo lagane fluktuacije u temperaturi kroz dan i noć, što je savršeno za sporo sazrijevanje whisky-ja. I očito, zrak nam je jedan od najčišćih na svijetu i zagađivači stvarno nisu problem zbog moguće kontaminacije pića, bilo kroz proces sazrijevanja, bilo kroz aromatične biljke koje su veoma osjetljive na zagađenje.

Kada možemo očekivati sazrio Floki whisky?

  • Imati ćemo veoma ograničenu seriju našeg prvog Floki Single Malta (tri godine star) u 2016. godini, no biti će šire dostupniji 2017. godine. Također planiramo staviti na tržište našu prvu seriju dimljene verzije Flokija, gdje smo koristili tradicionalnu islandsku metodu dimljenja koristeći ovčji izmet kao gorivo. Možda zvuči čudno da planiramo izdati prvi “Sheep Shit Smoked Whisky” na svijetu, ali naši eksperimenti su prošli iznad svih naših očekivanja u pogledu kvalitete i okusa, tako da smo veoma uzbuđeni oko toga.

Koliko dugo vam je trebalo od početka destiliranja do prve isporuke vašeg proizvoda kupcima?

  • Mi smo ustvari počeli sa destiliranjem čim smo došli na ideju, međutim u smislu pokretanja bilo kakvog tipa, bilo je to 2014. godine, naš prvi proizvod Vor smo pčeli prodavati tri mjeseca kasnije.

Koji je bio najteži dio u procesu stvaranja uspješne destilerije?

  • Za osnovati destileriju moraš biti malo lud, troškovi su visoki, rizik je visok, ali također i nagrade su velike ako se sve učini kako treba. Najteži dio je vjerojatno bio slaganje svega u jednu cjelinu, jer raditi whisky je relativno lako, ali za raditi vrhunski whisky potrebno je uložiti puno truda, da ne spominjemo i puno kapitala.

Kada bio osnivali Eimverk danas, a naoružani sa svim trenutnim znanjem i iskustvom, što biste učinili drugačije?

  • Osnivanje bi danas vjerojatno prošlo dosta tečnije, bio je to za nas proces učenja na mnogim područjima, ali ne mislim da bih to učinio ikako drugačije nego što smo to učinili do sada.

Kakvi su planovi za Eimverk u budućnosti?

  • U ovom trenutku radimo na proširenju proizvodnih kapaciteta i rastemo kao međunarodni brand. Planiramo nastaviti s takvim razvojem, gdje vidimo whisky proizvodnju kao rastuću industriju ovdje na Islandu sa Eimverk destilerijom na čelu.

Hvala Ti za interview!

  • Nema na čemu!

 

Prvu priliku za kušanje Vor gina i Floki Young Malta imao sam u Londonu, gdje smo se Egill i ja i upoznali, a obzirom na kvalitetu i posebnost onoga što je ekipa iz Eimverk destilerije stvorila, narudžba po jedne boce od svakoga je jednostavno bila obaveza. Biti štovatelj dobre kapljice i ne imati Vor i Floki u osobnoj kolekciji nema isprike. Kako je direktno s Islanda bilo malo komplicirano dopremiti ova pića u Hrvatsku, što zbog izvoza i papirologije, što zbog cijene transporta, stvar je bila riješena preko Eimverkovog distributera za Njemačku. Obavih drugo kušanje u miru doma svoga, pa u sljedećim odlomcima malo više o samim pićima.

Pročitajte još i  Povratak na Mississippi

 

Vor Premium Icelandic Gin (47%)

 

20140814_Vor_WhiteBackground_20140814_0015-Edit_FullWhite Eimverk, skriveni dragulj s IslandaSama riječ Vor inače u prijevodu sa islandskog jezika znači proljeće, a zašto su ovom ginu dali naziv po proljeću potpuno Vam bude jasno pri prvom kušanju. Polarna melodija, prekrasan zaokruženi spoj bilja islandske faune, aurora borealis u boci.  Čak 164 iskušana različita recepta dokaz su sam po sebi jedne predanosti u potrazi za kvalitetom i prepoznatljivošću koju Vor gin nosi u sebi, a koja je rezultirala i dvostrukom zlatnom medaljom na prestižnom svjetskom natjecanju u San Franciscu. Bazu gina pronalazimo u istom onom islandskom ječmu koji se koristi i za Floki, dok ono što ga čini ginom proizlazi iz islandske borovice, rabarbare, kelpa, islandske mahovine, korijena anđelike, pa čak i lista breze.  Da ne nabrajam, evo ilustracije sa sastojcima.

Vor-botanicals Eimverk, skriveni dragulj s Islanda

Mirisom se odmah osjeti bogata žitna podloga obogaćena biljnim i cvijetnim notama, pomalo slatko, prilično kompleksno. Ako je mirisom prilično kompleksno, što onda reći okus, punoća i zaokruženost, robusnost, borovica uz slatkoću rabarbare, svježinu timijana, osjetio sam čak i origano, malo kadulje, no to je subjektivna stvar. Završetak dug, robustan uz dosta borovice. Kao, rekao bih, novaku u recenzijskom spisateljstvu Vor je bio poseban izazov za dočarati. Sve u svemu, usudim se reći, jedan fantastičan gin. Za ljubitelje i kolekcionare ginova, Vor je nezaobilazna figura, obavezna lektira u najmanju ruku.

 

Flóki – Icelandic Young Malt  (47 %)

 

20150107_Floki_Bottle_500ML_0171-Edit-201x300 Eimverk, skriveni dragulj s IslandaFlóki Vilgerðarson je bio prvi viking koji je ciljano otplovio prema Islandu kako bi se tamo naselio, pa kao što možete i sami zaključiti, Egill je svoj whisky nazvao po njemu. Ako bi ga doslovno preveli, Floki Young Malt bi bio Floki mladi slad, no stručno gledajući, radi se o žitnoj rakiji. Da bi se mogao deklarirati kao whisky mora odležati najmanje tri godine u hrastovoj bačvi. Bilo je govora ranije tijekom intervjua o razlikama između odležavanja i sazrijevanja, na što utječe mnoštvo faktora. Floki Young Malt prosječno odležava između jedne i dvije godine u novim bačvama rađenim od američkog hrasta. Dakle, istim onima u koje se puni i bourbon, a kao razina spaljenosti ovih dotičnih navodi se medium. Kao što možete i vidjeti sa etikete, u ruke mi je dospjela 288. boca iz prvog izdanja (1st edition), a porijeklom iz bačve broj 8.  Da sam kojim slučajem Kinez, mogao bih se smatrati veoma sretnom osobom zbog svih silnih osmica na boci, no vjerujte mi da je i sam sadržaj boce bio dovoljan za smiješak na licu. 🙂

Nove spaljene bačve su učinile svoje i u veoma kratkom razdoblju izvukle mnogo više okusa iz već bogate baze islandskog ječma. Inače islandski ječam raste na vulkanskom tlu, no zbog klimatskih uvjeta je taj rast usporen, a sam ječam veoma oskudan šećerima, kojih ima oko 50% manje nego recimo u našem dvorednom. Iz tog razloga moraju ga i koristiti 50% više, ali ima i jedna pozitivna strana – aroma iz slada je koncentriranija, bogatija. Sve to čini Floki ustvari zrelijim produktom nego što biste mogli očekivati. Kad ga pomirišete znate da se radi o mladom whisky-ju, vjerojatno tri, četiri godine starom, ali se iznenadite kada pogledate etiketu i shvatite da se radi o odležavanju od nešto preko godine dana. Miris slada je veoma prisutan, ali osjeti se i lagana citrusna aroma uz nezaobilazni miris drveta. Okusom iznenađujuće bogat, suh, opet slad, drvenast, možda malčice karamele. Završetak je također suh, ne predug, ima dodira slatkoće, ali prevladavaju drvenaste arome uz malo gorčine koja podsjeća na nekakav miks tamne čokolade i kave. Floki Young Malt je dosta izbalansirano piće, podsjeća me u nekim sitnicama na jedan domaći craft american pale ale, samo bez hmelja. Ako se po jutru dan poznaje, Floki Single Malt koji izlazi sljedeće godine bi mogao biti prilično poželjan whisky u svakom ozbiljnijem whisky baru.

WP_20151125_001 Eimverk, skriveni dragulj s Islanda

 

Pronaći prave završne riječi je uvijek problem za sebe, no ono što bih samo htio dodati je da želim Egillu i Eimverk destileriji da nastave ovako kako su krenuli i svjetski uspjeh neće izostati. Toplo se nadam da će njihova pića pronaći put i do našeg tržišta, jer zbilja predstavljaju jedno osvježenje, te svakako preporučujem da ih kušate ako se ikada nađete u prilici.

 

Save



7 thoughts on “Eimverk, skriveni dragulj s Islanda”

  • Odlican intervju! Stvarno mi se dopao.

    Egil kaze da su napravili stotine eksperimenta i testova dok nisu nasli pravu kombinaciju sastojaka. Da li mozda znas kako su izabrali tu konacnu kombinaciju, na primjer, botanicalsa za gin? Kako su znali da je to “to” i da vise ne treba dalje eksperimentirati?

    Isto tako, ako sam dobro razumio, oni stavljaju Floki Young Malt u nove bacve, a kad se taj mladi malt stavi u boce, onda u te iste bacve ide njihov Single Malt koji ce dodatno odlezati. Da li su i Young Matl i Single Malt napravljeni od jecma, samo je razlika u duzini sazrevanja u bacvama?

    Bilo bi lijepo procitati jos ovakvih intervjua sa raznim craft distilerima: kako su poceli,
    koja je njihova filozofija, kako su razvijali paletu proizvoda, zasto su odlucili na bas tu kombinaciju okusa ili botanicalsa itd.

    PS
    Je li obavezno da svi master distillers imaju bradu? Heh.

    • Kako su se odlučili za baš specifičan recept je dobro pitanje, da sam ga se bar sjetio za intervju. 🙂 Pretpostavljam da su kroz interna kušanja odlučili da je to to, da su baš taj okus tražili. Obično se tako radi, mada destilerije znaju nekad i organizirati kušanja gdje pozovu određeni broj ljudi i onda na slijepo kušaju razne verzije, pa im to pomogne u odabiru.

      Da, Floki Young Malt radi u stvari ono što se engleskom kaže “breaking in” nove bačve za single malt koji onda naknadno unutra odležava. Oni to sami rade dok škotske destilerije kupuje korištene bourbon bačve. Inače oba pića su rađena od ječmenog slada (malt), tako je.

      U planu je još ovakvih intervjua, idemo polako, bez žurbe, jer tako se i whisky pije 😉
      Brada, hmmm, nisam nigdje to pročitao u priručnike za nove destilatere, ali mislim da nije obaveza 😀

  • Hoces li u sljedecim postovima pisasti o npr.”maturing” vs “aging”?

    Vidim da se u zadnje vrijeme vodi velika polemika oko toga da veliki proizvodjaci vise ne stavljaju na etiketu boce viskija broj godina koje je taj viski odlezao u bacvi, vec se vise ide na “zrelost” jer, po njima, to bolje opisuje profil okusa tog viskija. To doista moze biti tako, a moze biti i da je to neka vrsta “trika” (a sleight of hand) da se na umjetan nacin poveca kolicina viskija spremna za prodaju jer ako se kaze da je viski, na primjer, “12 godina star”, onda on mora tih 12 godina biti u bacvi, ali ako kompanija kaze da je viski dosegao “zrelost okusa” to onda ovisi o okusu master distillera te kompanije, a to se moze desiti i za 5 ili 7 godina, a ne 12.

    • To je dosta opširna, a u određenoj mjeri i kontroverzna tema u ovoj industriji. Ima tu mnoštvo faktora zašto nešto leži ovoliko i onoliko, zašto nešto u novim, nešto u korištenim bačvama, koliko je optimalno, kako mikro i makro klima utječu na sazrijevanje, itd… Dobar prijedlog za temu u svakom slučaju.

      • Citam o whiskyima i cijeloj toj temi, pa kad na nesto naidjem sto je interesantno, najlakse mi je ovdje pitati.
        Nemoj se smatrati obaveznim da u nekoj buducoj temi obradjujes tocno ono sto mene interesira ili neko pitanje koje sam ti postavio. To napravi samo ako ti se uklapa u koncept bloga ili ako si ionako o toj temi namjeravao pisati, bez da sam ista pitao.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *